Zvanično pismo o pristupanju sporazumu potpisao je kineski pregovarač o klimatskim pitanjima Su Vei. On je obavijestio Klimatski sekretarijat UN da Kina "može biti dodata na listu" zemalja koje podržavaju sporazum postignut u decembru.

Rusija je posljednja zemlja koja emituje velike količine štetnih gasova, a koja se još nije izjasnila o pristupanju sporazumu. Dokument, čije odredbe nisu obavezujuće, do sada je podržalo više od 100 zemalja.

Ovim sporazumom predvidjeno je da se u borbu protiv klimatskih promjena od 2020. godine ulaže 100 milijardi dolara godišnje, te da se rast globalne temperature ograniči na manje od dva stepena Celzijusova.

Klimatski aktivisti smatraju da je u Kopenhagenu postignut minimum od originalnih ciljeva o sklapanju sveobuhvatnog, preciznog i pravno obavezujućeg dokumenta.

Prvobitno je bilo planirano da dokument usvoje sve učesnice samita, ali je zbog primjedbi manjih zemalja sporazum usvojen načelno. Kao kompromisno rješenje, odlučeno je da države mogu naknadno da se pridruže sporazumu, ukoliko to žele.

Ovaj sporazum danas je potpisala i Indija, nakon što su to učinile ostale velike zemlje u razvoju, kao što su Indonezija, Brazil, Južnoafrička Republika i Meksiko.

Vašington snažno podržava ovaj okvirni dokument napisan na tri stranice, koji je predsjednik SAD Barak Obama usaglasio sa liderima ostalih velikih ekonomskih sila, uključujući Kinu.